Majoranom iz poslednje žetve, do grlića napuniti bocu i usuti maslinovo ulje. Ostaviti da na suncu ili blizu štednjaka odstoji deset dana. Obolele žlezde mazati ovim uljem od majorana, mašću od nevena ili uljem od kantariona (vidi odeljke Neven i Kantarion).
Oprati i na dasci oklagijom izgnječiti sveže listove uskolisne ili širokolisne bokvice i velikog podbela (ova biljka spada u porodicu podbela, ima velike klobučaste listove i može se naći pored potoka i na ivicama vlažnih šuma), sveže ivanjsko cveće ili sveže stabljike i listove nevena. Listovi moraju da se izgnječe dok su vlažni, zbog toga što voda pomaže da se iz njih izvuče sok. Kaša od listova navedenih biljaka stavlja se naizmenično na obolele limfne žlezde. Sam bolesnik će najbolje odrediti koja kaša mu više prija.
Ukoliko je operacija već izvršena, pored sveže biljne kaše, četiri sata dnevno može da se koristi i oblog sa šveden biterom, eventualno da usledi i masaža njime. Takođe su preporučljivi parni oblozi od rastavića, po dva sata, u krevetu (za oba obloga vidi Opšti deo). Dnevno, u gutljajima, obavezno piti litru i po do dve litre čaja od mešavine koja sadrži 300 g nevena, 100 g rastavića, 100 g hajdučke trave i 100 g koprive – na četvrt litre vode uzeti punu malu kašiku. Ne treba zanemariti ni tri velike kašike šveden bitera, koji se preporučuje kod ranije pomenutih bolesti.
Kada postoji zloćudno oboljenje limfnih žlezda, veoma često dolazi do pojave tvrdih otoka na rukama i nogama, do tzv. elefantijaze. Ruke i noge naglo počinju da otiču, postaju tvrde i neosetljive, a bolesnik ima osećaj da mu oboleli udovi o trupu vise kao da su od drveta. U ovakvom slučaju mogu se staviti opisani oblozi od biljne kaše, i to počev od limfnih žlezda. Oblozima sa biljnom kašom pokrivaju se i otekla mesta. Jedinstveno dejstvo imaju i listovi mečje šape, robustne biljke štitastih cvasti i beličastih, pokatkad svetloroza cvetova (u narodu poznate i kao medveđi dlan, popanak, paponjak) koja se može naći na livadama, vlažnim razvalinama, pašnjacima, padinama i na vlažnim staništima žbunova. Listovima nalik na medveđu šapu, koji imaju pet ili više režnjeva, nadvisuje ostale biljke na staništu. Poznati su kao odlična hrana za zečeve. Seljanka koja me snabdeva mlekom pričala mi je kako njene krave među svežom zelenom hranom najpre biraju velike listove mečje šape. Nabrati veću količinu listova, oprati ih, izgnječiti dok su vlažni i preko noći ih upotrebiti kao oblog koji treba dobro povezati. Bolesniku, u njegovom beznađu, kao čudom donose olakšanje.
I kupke od crnog sleza, koji uveče treba potopiti u hladnu vodu, doprinose da se bolesnik oseća bolje. Zahvaljujući kupkama, otoci na rukama i nogama se postepeno povlače. Uspeh obećava i mazanje ovih tvrdih oteklina svežim sokom od zečje soce.
Recent Comments