Rastavić, Preslica (Equisetum arvense)

preuzeto: Zdravlje iz Bozje Apoteke ( Marija Treben)

Narodna imena – barska metlica, konjorep, zglobara. U rano proleće, iz dubokog korena najpre rastu plodne braonkaste stabljike pune spora. Tek kasnije se pojavljuju tanke zelene lepeze igličastih listova dugačke do 40 cm koje liče na malu ravnomerno građenu jelu. Rastavić nalazimo na njivama,nasipima i padinama.Najlekovitiji je onaj na njivama, nasipima i padinama. Najlekovitiji je onaj koji raste na glinuši i, zavizno od staništa, sadrži 3-16% silicijumske kiseline koja ima izuzetno lekovito dejstvo. Podrazumeva se da treba izbegavati rastavić koji raste na površinama koje su đubrene hemijskim sredstvima. – Rastavić sa veoma tankim grančicama, neki ga zovu “fini”rastavić, pretežno se nalazi u šumama i na ivicama šuma. I on je lekovit.
U narodnoj medicini, ova biljka je bila veoma cenjena još u stara vremena, pre svega zbog svojstva da zaustavlja krvarenje i zbog uspeha u lečenju najtežih oboljenja bubrega i mokraćne bešike. Uprkos tome, vremenom je bila zaboravljena. Niko drugi već naš veliki narodni lekar – prirodnjak paroh Knajp pomogao je da se ovoj biljci vrati njen nekadašnji značaj. On je proglašava nezamenljivom i neprocenljivom kada je reč o krvarenju, povra ćanju krvi, bolestima bubrega i bešike, te kamena i peska u ovim organima. “Kod starih boljki”, kaže on, “kod rana u fazi
nekroze, pa čak i kod kanceroznih tvorevina i truljenja (nekroze) kosti, rastavić ima izvanredno lekovito dejstvo. Ispira, rastvara i ujedno sagoreva sve ono što je štetno. Ljudi često u povez umotaju vlažno toplo zelje i njime oblažu mesto koje treba da se leči.”
Švajcarski paroh Kincle kaže da svi ljudi, kada dospeju u određeno životno doba, treba dnevno da piju šolju čaja od preslice, pa će nestati svi reumatski i neuralgični bolovi, kao i bolovi kod gihta, i svaki čovek će biti zdrav do u smiraj života. On priča kako se jedan 86-godišnji čovek primenivši parnu kupku od rastavića oslobodio užasnih bolova od kamena i da je živeo još mnogo godina. Osim toga, on kaže: “Biljka za kratko vreme, gotovo trenutno, leči i najjače krvarenje i povraćanje krvi ako se pije kao čaj.”
Kod prehlade bešike, praćene bolovima, i kod bolnih grčeva nema boljeg leka od poparene preslice; treba da se umotate u bade-mantil i pustite da para ove biljke 10 minuta deluje na bešiku. Ako ovo ponovite nekoliko puta, zlo će brzo proći. Stari ljudi koji odjednom ne mogu da uriniraju i previjaju se od velikih bolova pošto im se mokraća ne izlučuje, ili otiče samo u kapima, stavljanjem vrućeg obloga natopljenog preslicom biće oslobođeni bolova a da lekar neće morati da im vodu izvlači plastičnom cevi.
Ako je prisutan pesak ili kamen u bubregu, ili kamen u bešici, primenjuju se tople sedeće kupke od rastavića, pije topli čaj od iste biljke i zadržava mokraća da bi se naposletku izlučila pod pritiskom. Na ovaj način se izbacuje većina kamenaca. Ovo moje uputstvo bilo je povod da mi ljudi upute dopise u kojima su to i potvrdili: pridržavajući se uputstva, izbacili su kamen iz bubrega, posle toga se dobro osećali i više nisu imali nikakvih tegoba.
Preslica je pomogla u slučajevima kada su svi drugi diuretici zatajili, na primer kod nagomilavanja vode u srčanoj kesi, u porebrici ili pri poremećaju rada bubrega posle šarlaha i drugih teških zaraznih bolesti, gde je izlučivanje tečnosti bilo poremećeno. Po svemu navedenom, rastavić je izuzetno dobar lek za bubrege i bešiku, bilo da se upotrebljava spolja, bilo da se pije kao čaj.
Jedna jedina sedeća kupka sa rastavićem veoma je efikasna kod upale bubrežne karlice i gnojne upale bubrega. Za ovu kupku – dakle samo za spoljnu upotrebu – uzima se visoki rastavić, koji ima stabljiku debljine prsta a koji raste na močvarnim livadama i na planinskim pašnjacima. On trenutno pomaže kod upale bubrežne karlice i kod gnojne upale bubrega. Jedna moja dobra poznanica je nedeljama i mesecima ležala u insbruškoj bolnici; imala je tešku upalu bubrežne karlice. Savetovala sam joj da primeni sedeću kupku od preslice. Posle samo nekoliko dana stiglo mi je pismo: “Spasla si mi život. Kod kuće sam. Od sedeće kupke sa preslicom nestale su sve moje tegobe, ona mi je dala novu snagu” Visoki rastavić sa debelom stabljikom sa močvarnih livada i planinskih pašnjaka sme da se koristi samo za sedeće kupke. Za čaj se ova lekovita biljka upotrebljava jedino ako je ubrana na njivi, na poljskoj stazi i na ivici šume.
Posle teškog porođaja, kod jedna mlade majke pojavile su se smetnje sa vidom. Razlogje, po svoj prilici, bio oštećenje bubrega do kojeg može doći prilikom samog rađanja deteta. Kupke od rastavića spolja jačaju prokrvljenost bubrega, čime se očni pritisak smanjuje a samim tim nestaju i smetnje sa vidom.
Veliki nemački lekar, Knajpov sledbenik, dr Bon mnogo hvali ovu biljku. “S jedne strane, rastavić je lek protiv krvarenja, a s druge – i to u većoj meri – lek za bubrege. Po uzimanju čaja od rastavića lako se izlučuje obilna mokraća tamne boje. Brzo deluje i kod vodene bolesti.” Ako bolesniku ne odgovara nijedan drugi diuretik, izostavlja se upotreba svih biljnih čajeva i pije se dnevno četiri do pet šolja (u veoma upornim slučajevima i šest) čaja od rastavića, u gutljajima, raspoređeno na ceo dan. Iskustvo pokazuje da u većini slučajeva voda biva izlučena.
Kod osipa na koži koji svrbe, pa i ako imaju koru ili su krastavi i zagnojeni, pomaže ispiranje čajem od rastavića. Ispiranjem i kupkama ovom lekovitom biljkom leče se i gnojna upala zanoktice, otvorene rane na nogama, gnojenje kostiju, stare zagađene rane i kancerozni čirevi, ispucale pete, fistule, bradati lišaj i drugi lišajevi i lupus; može da se stavi i oblog od poparene preslice umotane u tkaninu. Kada je reč o hemoroidima i hemoroidnim čvorovima, njihje dobro obložiti kašom od sveže preslice, koja se priprema na sledeći način: preslica se dobro opere i oklagijom gnječi na dasci sve dotle dok se ne dobije kaša.
Ohlađeni čaj od preslice koristi se za oblog kod krvarenja iz nosa. Kao sredstvo protiv krvarenja, on se upotrebljava i kod krvarenja iz pluća, materice, želuca i hemoroida. Čaj u ovim slučajevima, naravno, treba da je jači. Obično se na četvrt litre vode uzima jedna puna mala kašika rastavića, a kada je reč o zaustavljanju krvarenja, ova količina je veća – dve do tri pune male kašike po šolji. Zajedno sa veronikom (razgonom), preslica je dobar lek za prevenciju zakrečenja arterija i slabog pamćenja, jer pročišćava krv. Ona može da se okarakteriše kao najbolje sredstvo za prevenciju kanceroznih oboljenja.
Rastavić bih preporučila kao naročito dobro sredstvo protiv znojenja nogu (vidi načine upotrebe). U dobro oprane i osušene noge treba utrljati tinkturu od ove lekovite biljke. Uz to, svakoga dana ujutro, pola sata pre doručka, natašte piti šolju čaja od preslice. Isto tako dobro pomažu i kupke nogu u vodi kojoj je dodata preslica (vidi načine upotrebe). Kod perutanja kože glave kosu svakodnevno prati čajem od preslice, a potom je masirati kvalitetnim maslinovim uljem. Perut će brzo nestati.
Mokrenje u krevet leči se čajem od poparenog rastavića pomešanog sa kantarionom. Treba piti jednu do dve šolje tokom dana i uveče jesti suvu hranu. Isti čaj se preporučuje za grgotanje kada je reč o upali krajnika i upali sluznice usne šupljine, zatim kada su u ustima i zubima prisutne bakterije koje izazivaju truljenje, kod upale i krvarenja iz desni, fistula i polipa na nepcu i u grlu. Žene koje imaju belo pranje treba da koriste sedeće kupke sa rastavićem.
Ne sme se zaboraviti da je rastavić jedan od najboljih lekova za pluća, kako kod hroničnog bronhitisa tako i kod tuberkuloze. Ako se redovno pije čaj od preslice, pod uticajem silicijumske kiseline, koju ona sadrži, postići će se izlečenje od tuberkuloze pluća, ali i od opšte slabosti koja prati ovu bolest.
Po mišljenju austrijskog botaničara Riharda Vilforta rezultati novijih istraživanja pokazuju da se pijenjem čaja od rastavića kroz duži vremenski period sprečava rast zloćudnih tumora i da se oni na kraju razgrađuju. Na isti način se leče i polipi na materici i jajnicima, ili oni na čmaru, kao i upale sluzne kese. U oba slučaja dodatno se, kao potpora, primenjuju parni oblozi od rastavića i sedeće kupke. Parni (vrući) oblozi pomažu i kod želudačnih tegoba praćenih grčevima, kod napada jetre i žuči, i bolnog nadimanja zbog nagomilane vode koja pritiskom nagore negativno utiče na rad srca.
Iz istočne Štajerske sam 19. decembra 1977. imala jedan telefonski poziv. Javio se 49-godišnji seljak na čijoj se peti iznenada pojavila otvrdlina koja je izazivala jake bolove. Nije mogao da stane na tu nogu. U bolnici su ga zadržli nekoliko dana, a potom ga poslali kući. Savetovala sam mu da na ranu stavi parni oblog od rastavića, koji rastvara čak i zloćudni tumor. Možete zamisliti koliko sam bila iznenađena kada sam 22. decembra, dakle nakon tri dana, putem telefona saznala da je izraslina sasvim nestala. Koža je bila malo mlitava i meka,a ispod nje otvrdlina nije više mogla da se napipa. – Još jedno čudo iz Božje apoteke!
Sama sam iskusila da i najteža oštećenja pršljenova brzo mogu da se otklone ukoliko nisu nastala kao posledica ukleštenog živca. Rendgenski snimci su pokazivali istrošenu kičmu kakva je obično u starijih ljudi, ali što ipak nije razlog trajnom bolu. Pritisak bubrega čiji je rad poremećen, a iz iskustva se zna da ovaj pritisak ide gore, reflektuje se na živac koji se proteže duž kičmenog stuba i uzrokuje ovaj bol. Znači, nije reč o pršljenovima nego o pritisku koji dolazi od bubrega i pritiska nezaštićeni živac. Sedeća kupka sa rastavićem svojim dubinskim dejstvom na bubreg odmah skida njegov pritisak nagore.
Jedna 38-godišnja žena se već tri godine lečila od tegoba koje su joj pričinjavali oštećeni pršljenovi. Umesto da joj se stanje popravi, bolovi su postali jači. Vratno-rameni region bio joj se toliko ukočio da je iz kreveta mogla da se digne samo pomoću pomagala od šipke koje joj je muž napravio. U to vreme sam u Štejru, pokrajina Gornja Austrija, držala jedno predavanje i upoznala ovu ženu. Sigurno ćete se iznenaditi kad saznate da su joj prestali bolovi i da posle samo jedne sedeće kupke sa rastavićem više nije bila ukočena. Isto se odnosi i na oštećenja pršljenova nastala od vožnje trakgora. Nagli pokreti pri treskanju oštećuju ne samo pršljenove nego se time remete i bubrezi. Odmah nastaje pritisak prema gore koji nestaje posle sedeće kupke sa rastavićem.
Već nekoliko godina je jedna gospođa iz Švajcarske zbog vratnog pršljena bila ukočena kao štap. Kure koje je svake godine sprovodila kod dra Cajlajza (Zeileis) u Galšpahu samo su trenutno poboljšavale njeno stanje, ali je nisu izlečile. Ovu gospođu sam upoznala slučajno. Neuverljivo mi je obećala da će, kada se vrati kući, primeniti sedeću kupku sa rastavićem. Međutim, ubrzo me je pozvala telefonom, sva radosna: već posle deset minuta tople kupke sa rastavićem nije bila ukočena. Sve tegobe su prestale i, kako sam posle godinama slušala, nikada se više nisu pojavile.
Poznati psihijatar dr Vagner-Jaureg (Wagner-Jauregg) kaže u svojim spisima: “Dve trećine svih nervnih bolesnika ne bi moralo da se leči u ustanovama da su im bubrezi zdravi.” Svojim savetom da primene sedeće kupke od rastavića pomogla sam mnogim nesrećnicima kod kojih je rad bubrega bio poremećen i koji su patili od depresije, paranoje i napada besa, i tako ih poštedela boravka u psihijatrijskim ustanovama. U ovim slučajevima je pored čaja od koprive i hajdučke trave neophodno piti i čaj od rastavića, i to ujutro i uveče po jednu šolju.
Kod težih oblika poremećaja rada bubrega, sa svim njegovim propratnim pojavama, treba primenjivati sedeće kupke od svežeg rastavića; za to je, kako je već rečeno, najbolji visoki rastavić iz močvarnih livada. Za jednu kupku je potrebna puna kofa od 5 litara ove lekovite biljke (vidi načine upotrebe i, u Opštem delu, odeljak Sedeća kupka). Pri kupanju bubrezi treba da su ispod površine vode, a ono traje 20 minuta. Posle toga se ne treba obrisati nego se, u bade-mantilu, pariti u krevetu još jedan sat i tek posle toga se presvući u suvo rublje. Voda za kupku može se ugrejati i upotrebiti još dva puta.

NAČINI UPOTREBE RASTAVIĆA
Čaj:
jednu punu malu kašiku popariti sa četvrt litre vode.
Parni (vrući) oblog: punu pregršt rastavića staviti u sito koje se okači nad posudu sa kipućom vodom. Kada zelje omekša, još vruće ga umotati u pamučnu tkaninu i oblog staviti na bolno mesto. Obavezno je toplo pakovanje! Ostaviti da deluje nekoliko sati tokom noći.
Sedeća kupka: 100 g rastavića ostaviti preko noći u hladnoj vodi, sledećeg dana ugrejati i dodati vodi za kupanje koje traje 20 minuta. Ne brisati se; na vlažno telo obući bade-mantil i u krevetu se pariti još jedan sat. Voda pri kupanju treba da je iznad bubrega.
Tinktura: 10g svežeg rastavića potopiti u 50g domaće rakije od žita i 14 dana držati na suncu ili na toplom mestu. Svakoga dana promućkati!
Oblog od kaše: sveži rastavić dobro oprati i gnječiti na dasci sve dok se ne pretvori u kašu.